 |
Ana
nije tek tako - bilo koja Ana.
Ana je, pre svega, ModlijAna,
pa DubajAna, Aaaaaa Na, VedrAna,
ap Kći hAna, UspavAna UmorAna, Ana-na-nanana...
Sve, samo ne
TrutAna.
Sigurno jeste jedna
od mnogih devojaka odletelih u svet da bi radila posao koji voli, posao stjuardese.
I svakako jeste i
lepa i pametna, što kod naše dece uočimo tek kada ih više nema u
njihovim sobama, krevetima, na zajedničkim porodičnim ručkovima, tek
kada ih ugledamo sa druge strane meridijana. Tada nam se učini da su
tek u tuđini zablještala punim sjajem.
U stvari, njihove zvezde su oduvek sjale.
No, to se kod njih
zove sazrevanjem, a kod nas, shvatanjem da još mnogo što-šta imamo da
naučimo.
A ako nam ta, takva deca postanu i učitelji, onda možemo sebi da
priznamo da smo srećni, jer na svetu nema boljih.
|